Properticopropertico
NatragKupnja

Kupnja nekretnine u Hrvatskoj kao strani državljanin

Podijeli

Kratak odgovor

Ako ste državljanin EU-a, kupujete pod istim uvjetima kao i hrvatski državljanin. Bez suglasnosti, bez provjere uzajamnosti. Preostale su dvije iznimke: poljoprivredno zemljište i zaštićena prirodna područja.

Ako niste državljanin EU-a, trebaju vam dvije stvari, i to obje istodobno: uzajamnost između Hrvatske i vaše države te suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Bez te suglasnosti kupoprodajni ugovor nije samo neprikladan za upis. On je ništetan. To je najvažnija rečenica na ovoj stranici, a gotovo je nijedan vodič na engleskom jeziku ne navodi.

Svatko tko kupuje, bio stranac ili Hrvat, treba OIB prije nego što se vlasništvo može upisati u zemljišnu knjigu.

A od 1. siječnja 2025. Hrvatska ima godišnji porez na nekretnine koji je svaka općina dužna naplaćivati. Ako je nekretnina kuća za odmor, a ne vaše stalno prebivalište, plaćat ćete ga.

Možete li uopće kupovati?

Državljani EU-a

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZV), čl. 358.a(1) u potpunosti izuzima državljane EU-a i pravne osobe sa sjedištem u EU-u iz režima stjecanja za strane osobe:

Odredbe članka 354. do 358. [...] ne odnose se na državljane i pravne osobe iz država članica Europske unije. Te osobe stječu pravo vlasništva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za stjecanje prava vlasništva za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Članak 358.a(2) izdvaja dvije kategorije: poljoprivredno zemljište i zaštićena prirodna područja.

Državljani EGP-a (Island, Lihtenštajn, Norveška)

Ovdje postoji razlika koju je vrijedno znati, jer je svaki vodič na engleskom jeziku površno prelazi. Zakon imenuje samo države članice EU-a. Ne kaže EGP (EEA). Jednak tretman za tri države EGP-a temelji se na Sporazumu o EGP-u koji djeluje kroz čl. 354(1), koji otvara režim za sve što je "zakonom ili međunarodnim ugovorom drugačije određeno". Ministarstvo i gov.hr tretiraju državljane EGP-a kao ravnopravne. Ishod nije upitan, ali put je drugačiji i ne biste se trebali oslanjati na bilo koga tko vam kaže da u čl. 358.a piše "EU/EGP". Ne piše.

Švicarski državljani

Na obje službene stranice tretiraju se zasebno. Švicarska fizička osoba dobiva jednak tretman i ne treba suglasnost, ali mora priložiti potvrdu o prijavljenom privremenom boravku uz zahtjev za uknjižbu u zemljišne knjige. Za švicarske pravne osobe vrijedi dodatni skup pravila. (Pouzdanost: srednja. Izvori: gov.hr i Ministarstvo; nismo provjerili temeljni bilateralni instrument.)

Iznimka za hrvatsku dijasporu koju nitko ne spominje

ZV čl. 355(2) propisuje da iseljenici iz Hrvatske i njihovi potomci, kod kojih je nadležno tijelo za državljanstvo utvrdilo da ispunjavaju uvjete za stjecanje hrvatskog državljanstva, nisu strane osobe u smislu ovog Zakona. Ako se to odnosi na vas, možda vam neće trebati suglasnost za koju vam govore da je zatražite. Vrijedi provjeriti prije nego započnete postupak koji vam možda nije potreban.

Državljani zemalja izvan EU-a

Oba uvjeta moraju biti ispunjena. Vidi sljedeći odjeljak.

Kupnja putem hrvatske tvrtke

ZV čl. 355(3) postavlja test sjedišta, a ne test državljanstva:

(3) Pravna osoba smatra se sa stajališta ovoga Zakona stranom osobom kad ima registrirano sjedište izvan područja Republike Hrvatske, osim ako je zakonom drukčije određeno.

Tvrtka s registriranim sjedištem u Hrvatskoj stoga nije strana osoba i članci 356.–357. se na nju ne primjenjuju, bez obzira na to tko je vlasnik tvrtke. To je ono što zakon kaže, navedeno kao činjenica. Ne savjetujemo vam da to učinite, a vrijedno je jasno navesti dva ograničenja: nismo pretraživali druge zakone radi pravila o sprječavanju izbjegavanja ili stvarnom vlasništvu, a za poljoprivredno zemljište situacija je nejasna jer Zakon o poljoprivrednom zemljištu uopće ne sadrži definiciju strane pravne osobe.

Kupci izvan EU-a: uzajamnost i suglasnost

Ugovor je ništetan bez suglasnosti

ZV čl. 357(1), odredba koja je najvažnija:

(1) Ako je za stjecanje prava vlasništva nekretnine potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa Republike Hrvatske, pravni posao kojemu je cilj stjecanje toga prava vlasništva ništetan je bez suglasnosti ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

Ništetan, ne na čekanju. Kupac koji plati prije nego što se izda suglasnost u daleko je slabijoj poziciji od onoga koji samo "čeka papirologiju". Sukladno tome planirajte dinamiku plaćanja i potražite hrvatski pravni savjet o tome kako ugovor treba biti strukturiran.

ZV čl. 357(3) dodaje drugu zamku: ako je suglasnost odbijena, ne možete ponovno podnijeti zahtjev za istu nekretninu pet godina od datuma odbijanja zahtjeva.

Koje ministarstvo

Zakon nikada ne imenuje određeno ministarstvo. Koristi funkcionalnu formulu "ministar nadležan za poslove pravosuđa". Danas je to Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Ako vam izvor kaže da se obratite Ministarstvu vanjskih poslova, taj izvor je zastario barem dvadeset godina. Nadležnost se promijenila 2006. godine. Ova pogreška i dalje cirkulira u vodičima na engleskom jeziku koji se rangiraju na prvoj stranici Googlea.

Uzajamnost nije pitanje s odgovorom da/ne

Ministarstvo vodi tablicu po zemljama s tri statusa: uzajamnost postoji, uzajamnost ne postoji i utvrđivanje u tijeku. Mnogi unosi sadrže uvjete. Tri nalaza koja proturječe onome što kaže većina vodiča na engleskom jeziku:

  • Kanada: uzajamnost zabilježena kao nepostojeća od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2026., za stambene nekretnine u većim općinama
  • Australija: zabilježena kao nepostojeća od 1. travnja 2025. do 31. ožujka 2027., za postojeće nekretnine
  • Sjedinjene Američke Države: rješava se državu po državu, a ne kao jedna zemlja

Ti su unosi pročitani 1. studenoga 2026. i dva su vremenski ograničena, pri čemu unos za Kanadu istječe za nekoliko mjeseci. Ne oslanjajte se na ovaj odlomak kao na trenutno stanje. Provjerite ažurnu tablicu ministarstva za svoju državu prije nego što poduzmete bilo što drugo.

Što podnosite

S gov.hr: pravni temelj stjecanja (ugovor) u izvorniku ili ovjerenoj preslici; dokaz o vlasništvu prodavatelja, tj. izvadak iz zemljišne knjige; uvjerenje tijela nadležnog za prostorno uređenje o pravnom statusu nekretnine, iz kojeg je vidljivo nalazi li se u granicama građevinskog područja; te dokaz o državljanstvu. Punomoć je potrebna kada postupa opunomoćenik, a podnositelj zahtjeva u inozemstvu koji nema opunomoćenika mora imenovati primatelja za pismena s prebivalištem u Hrvatskoj. Ministarstvo napominje da se mogu zatražiti i dodatni dokumenti.

Koliko traje

Nijedan službeni hrvatski izvor ne objavljuje vrijeme obrade za ovaj postupak. Provjerili smo gov.hr, obje stranice ministarstva i zakonski tekst. Svaka specifična brojka koju nađete u vodiču na engleskom jeziku je bez izvora. Jedna stranica koja je visoko rangirana navodi "dva do šest mjeseci" bez ikakvog izvora.

Nemojte miješati pet godina iz čl. 357. st. 3. s vremenom obrade. To je zabrana ponovnog podnošenja zahtjeva nakon odbijanja.

Promjena koja bi mogla uslijediti

Izmjena ZV čl. 358.a donesena je u NN 52/2025, ali nije stupila na snagu. Počinje se primjenjivati na dan pristupa Hrvatske OECD-u. Ako i kada se to dogodi, proširuje jednak tretman na države EGP-a, članice OECD-a i države koje se pridržavaju kodeksa liberalizacije OECD-a. To bi uklonilo uvjet suglasnosti za UK, SAD, Japan, Kanadu, Australiju, Koreju, Tursku, Izrael, Meksiko, Čile, Novi Zeland i Švicarsku. Poljoprivredno zemljište i dalje bi bilo isključeno. Ovo nije trenutno važeći zakon. Provjerite njegov status ako ste kupac izvan EU-a, jer bi to značajno promijenilo vaš položaj.

Poljoprivredno zemljište: neriješen status

Ovo je dio hrvatskog imovinskog prava gdje vam možemo reći što kažu izvori, ali vam ne možemo dati definitivan odgovor, a svatko tko vam da samouvjeren odgovor u jednoj rečenici preuveličava svoju tvrdnju.

Što se tiče prava EU-a, ograničenje je isteklo. Prijelazno razdoblje za ograničavanje stjecanja hrvatskog poljoprivrednog zemljišta od strane državljana EU-a i EGP-a isteklo je 30. lipnja 2023. Odlukom Komisije (EU) 2020/787 produženo je do tog datuma, a u uvodnoj izjavi (1) stoji da se ono "može produžiti samo jednom na razdoblje do 3 godine". Ta je opcija iskorištena. Daljnje produljenje nije moguće.

Što se tiče hrvatskog domaćeg prava, ništa nije izmijenjeno. ZV čl. 358.a(2) i dalje izuzima poljoprivredno zemljište. Zakon o poljoprivrednom zemljištu čl. 2. st. 2. i dalje se čita kao zabrana stranog vlasništva, a ponovno je donesen nedavno u NN 136/2025, u studenome 2025.

Nijedna službena hrvatska stranica ne navodi trenutni status. Na vladinoj stranici na engleskom jeziku i dalje piše, u budućem vremenu, da građani EU-a "ne mogu stjecati poljoprivredno zemljište do 30. lipnja 2023.", više od tri godine nakon što je taj datum prošao.

Što to znači za vas: osnova prava EU-a za ograničenje je nestala; domaće odredbe nisu stavljene izvan snage; a država nije objavila stav. Zatražite pravni savjet u Hrvatskoj prije sklapanja ugovora o kupnji poljoprivrednog zemljišta i ne postupajte prema bilo kojem blogu koji vam kaže da je ovo riješeno, uključujući i ovaj.

OIB: broj koji vam treba prije potpisivanja

OIB je osobni identifikacijski broj u Hrvatskoj. Bez njega ne možete uknjižiti vlasništvo, jer ga sama isprava mora sadržavati.

Zakon o zemljišnim knjigama čl. 49. st. 2. zahtijeva da isprave podnesene kao osnova za uknjižbu navode OIB-e osoba protiv kojih se i u čiju se korist traži uknjižba. To je zakon od 2019. godine, a ne, kako se ponekad piše, od izmjene iz 2024. godine.

Zahtjev je neutralan u pogledu državljanstva. Odnosi se na svakoga tko se upisuje. Hrvatskom kupcu također treba OIB. Jedina je razlika u tome što ga hrvatski državljanin već ima, a vi nemate.

Kako ga dobiti. Strana osoba postaje nositelj OIB-a kada se u Hrvatskoj pojavi "razlog za praćenje", a stjecanje nekretnine je izričito jedan od njih (Zakon o OIB-u čl. 5. st. 1.). Zahtjev podnosite ispostavi Porezne uprave na području gdje se nekretnina nalazi; ako se to ne može utvrditi, područnom uredu u Zagrebu. Potreban vam je ispunjen obrazac zahtjeva, dostupan na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, te vaša putovnica. U nedostatku putovnice, osobna iskaznica EU-a ili nacionalni identifikacijski dokument uz dokaz o državljanstvu.

Građani EU-a i EGP-a mogu se prijaviti online putem sustava europe.gov.hr. Svi ostali podnose zahtjev u Hrvatskoj, osobno ili putem opunomoćenika.

Možete koristiti opunomoćenika. Punomoć mora biti na hrvatskom jeziku ili prevedena, te mora biti izdana posebno za postupak određivanja OIB-a. Punomoć dana javnom bilježniku, odvjetniku, poreznom savjetniku, javnom tijelu ili banci ne zahtijeva javnobilježničku ovjeru; ona dana privatnoj osobi zahtijeva.

Besplatno je. Pravilnik o OIB-u u čl. 54. propisuje da se ne naplaćuje naknada, niti za određivanje broja niti za izdavanje potvrde.

Koliko dugo? Za standardni postupak nije objavljeno vrijeme obrade. Postupak je osmišljen tako da se potvrda uručuje odmah na šalteru.

Postupak kupnje

  1. Provjerite zemljišnoknjižni izvadak prije nego što bilo što platite. Izvadak pokazuje vlasnika, hipoteke i zabilježbe te predmete u tijeku. Naš vodič o tome kako provjeriti tko je vlasnik nekretnine objašnjava kako ga čitati.
  2. Provjerite dokumentaciju zgrade. Pitanje ima li zgrada uporabnu dozvolu odvojeno je od pitanja tko je njezin vlasnik, a utječe na financiranje i preprodaju. Pogledajte kada nekretnina treba uporabnu dozvolu.
  3. Kupci izvan EU-a: riješite suglasnost prije prijenosa novca. Ugovor je bez nje ništetan.
  4. Ishodite OIB.
  5. Predugovor i kapara. Kapara je uobičajena. Što se s njom događa ako posao propadne, ovisi o tome što piše u ugovoru.
  6. Kupoprodajni ugovor kod javnog bilježnika. Potpis prodavatelja ovjerava javni bilježnik.
  7. Upis u zemljišne knjige. To je korak u kojem vlasništvo zapravo prelazi. Dok niste upisani, niste vlasnik. Sudske pristojbe iznose 10,00 EUR za prijedlog i 30,00 EUR za rješenje o upisu vlasništva, a pet puta su više ako prijedlog podnesete nakon isteka roka od 60 dana.
  8. Porez. Slijedi rješenje o porezu na promet nekretnina.

Svaki korak je naveden po redu, s točkama u kojima se redoslijed za stranog kupca razlikuje, u vodiču proces kupnje korak po korak.

Troškovi i porezi

Porez na promet nekretnina ili PDV, nikada oboje

Porez na promet nekretnina iznosi 3 % tržišne vrijednosti, plaća ga kupac. Primjenjuje se samo tamo gdje se na stjecanje ne plaća PDV, uglavnom kod preprodaje nekretnina i kupnje od privatnih osoba. Novogradnja od investitora u sustavu PDV-a nosi 25 % PDV-a, koji je već uključen u oglašenu cijenu.

Praktična posljedica za planiranje budžeta: kod starije nekretnine oglašena cijena je samo cijena, a 3 % dolazi povrh toga. Kod novogradnje ne dolazi.

Imajte na umu da povrat poreza na promet nekretnina dostupan kupcima mlađim od 45 godina ovisi o hrvatskom državljanstvu i prijavljenom prebivalištu. Vama kao stranom kupcu on nije dostupan, bez obzira na to što bi prevedeni članak mogao sugerirati.

Godišnji porez na nekretnine, na snazi od 1. siječnja 2025.

Ovo je stavka u kojoj većina vodiča na engleskom jeziku griješi, i to u oba smjera. Jedna visoko rangirana stranica navodi da Hrvatska nema godišnji porez na nekretnine. Druga navodi da vlasnici plaćaju 1,5 % procijenjene vrijednosti. Obje su pogrešne.

Zakon o lokalnim porezima, s izmjenama i dopunama NN 152/2024 s učinkom od 1. siječnja 2025.:

  • Svaka općina dužna ga je uvesti (čl. 20. st. 1.). Nije neobavezan i nije ograničen na obalu.
  • Porez iznosi 0,60 do 8,00 EUR po m² korisne površine godišnje (čl. 26. st. 1.). U odredbama o naplati nigdje nema procjene niti postotka.
  • Iznos unutar tog raspona određuje općina ili grad, a može varirati ovisno o ulici, naselju ili zoni, te se može povećati s obzirom na starost ili značajke koje dodaju vrijednost (čl. 26. st. 2.–6.). Ako općina ne odredi iznos, primjenjuje se 0,60.
  • Strani vlasnici izričito su obuhvaćeni porezom. Čl. 25. st. 1. navodi "domaće i strane" osobe koje su vlasnici nekretnine na dan 31. ožujka porezne godine.

Oslobođenja su ono što je važno za kuću za odmor. Dva općenito dostupna oslobođenja ovise o stalnom stanovanju: nekretnina služi kao stalno prebivalište ili je iznajmljena na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje najmanje deset mjeseci u poreznom razdoblju (čl. 27. st. 1. t. 1. i 2., čl. 27. st. 5.).

Slijede tri točke koje su razlog postojanja ovog odjeljka:

  • Prijava prebivališta na adresi ne dokazuje stalno stanovanje. Čl. 27. st. 3. to izričito kaže, a čl. 27. st. 4. dopušta poreznoj upravi da provjeri tvrdnju u odnosu na podatke o korištenju infrastrukture, što znači potrošnju komunalija.
  • Iznajmljivanje turistima ne donosi nikakvo oslobođenje. Čl. 25. st. 4. navodi da plaćanje poreza na dohodak od najma kuće za odmor ili registracija mjesta kao nekomercijalnog smještaja nema utjecaja na status nekretnine za ovaj porez.
  • Stoga je kuća za odmor u vlasništvu nerezidenta, u kojoj se ne boravi stalno i koja se ne iznajmljuje za stalno stanovanje, oporeziva.

Za orijentaciju, stan od 80 m² iznosi otprilike 48 EUR godišnje po najnižem iznosu i 640 EUR po najvišem. Tretirajte to kao aritmetiku iz zakonskog raspona, a ne kao ponudu: stvarni iznos određuje vaša općina, a "korisna površina" definirana je posebnim propisom koji nismo proučili, pa se možda neće podudarati s površinom u oglasu.

Promjene koje utječu na obvezu moraju se prijaviti do 31. ožujka porezne godine (čl. 49.a). Vlasnici koji plaćaju komunalnu naknadu i oni čiji je ugovor o najmu za stalno stanovanje već prijavljen za porez na dohodak ne moraju podnijeti prijavu.

Što strani kupci najčešće pogrešno razumiju

  1. Pretpostavka da suglasnost samo odgađa upis. Ne. Bez nje je ugovor ništetan (čl. 357. st. 1.).
  2. Tretiranje uzajamnosti kao riješenog pitanja. Ona je specifična za svaku državu, uvjetna, vremenski ograničena, a za SAD ovisi o saveznoj državi. Kanada i Australija trenutno su zabilježene kao zemlje koje je nemaju.
  3. Podnošenje zahtjeva Ministarstvu vanjskih poslova. To je zastarjelo već dvadeset godina.
  4. Vjerovanje u navedeno vrijeme obrade. Ništa nije službeno objavljeno.
  5. Pretpostavka da ne postoji godišnji porez na nekretnine. Postoji od siječnja 2025., svaka općina ga mora uvesti, a kuća za odmor ne ispunjava uvjete za oslobođenje.
  6. Pretpostavka da prijavljeno prebivalište dokazuje stalno stanovanje za porezno oslobođenje. Zakon kaže da ne dokazuje.
  7. Čitanje "do 30. lipnja 2023." na vladinoj stranici kao važećeg roka. Taj datum je prošao; situacija od tada je neriješena.
  8. Pretpostavka da se EU i EGP tretiraju identično prema zakonu. Tekst imenuje samo države članice EU-a.
  9. Vjerovanje da je povrat poreza na promet nekretnina za mlađe od 45 godina dostupan stranim kupcima. Ograničen je na hrvatske državljane.

Česta pitanja

Informativna napomena

Ovaj vodič služi za opće informiranje i ne predstavlja pravni, porezni ili financijski savjet. Opisuje hrvatsko zakonodavstvo prema našem tumačenju na datum naveden u izvorima. Hrvatski zakoni se mijenjaju, tablica uzajamnosti se mijenja od zemlje do zemlje, a barem jedna izmjena koja utječe na kupce izvan EU-a je donesena, ali još nije stupila na snagu. Odluke u pojedinačnim slučajevima donosi nadležno tijelo. Prije odluke o kupnji potražite savjet hrvatskog odvjetnika i potvrdite svoj status kod nadležnog tijela.

Izvori

Sve pregledano 1. studenoga 2026., osim sudskih pristojbi, pregledanih 19. studenoga 2026.

  • Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čl. 354, 355, 356, 357, 358.a. NN 91/96 s naknadnim izmjenama do 52/25.
  • Zakon o zemljišnim knjigama, čl. 49, 237. NN 63/19, 128/22, 155/23, 127/24.
  • Uredba o Tarifi sudskih pristojbi, Tar. 14 i 15. NN 50/2026.
  • Zakon o osobnom identifikacijskom broju, čl. 5, 8. NN 60/08, nikada mijenjan.
  • Pravilnik o osobnom identifikacijskom broju, čl. 14, 15, 54. NN 1/09 s izmjenama do 101/25.
  • Opći porezni zakon, čl. 17.
  • Zakon o lokalnim porezima, čl. 20, 25, 26, 27, 49, 49.a. NN 115/16 s izmjenama do 152/24.
  • Zakon o poljoprivrednom zemljištu, čl. 2. NN 20/18 s izmjenama do 136/25.
  • Odluka Komisije (EU) 2020/787 od 16. lipnja 2020., čl. 1 i uvodna izjava (1).
  • gov.hr, "Kupnja nekretnina za strane državljane".
  • Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije: stjecanje od strane stranih osoba i tablica uzajamnosti.
  • Porezna uprava: dodjela OIB-a i godišnji porez na nekretnine.

Poznajete pravila? Sada pronađite nekretninu

Pregledajte oglase diljem Istre, Kvarnera i jadranske obale te spremite favorite za usporedbu.

Pretraži nekretnine
Propertico

Propertico

Propertico je svježa platforma za kupnju, prodaju i najam nekretnina, izgrađena s jednim ciljem: učiniti da pronalazak doma bude jednostavan, transparentan i moderan.